“Puttañca d±ra½ pitarañca m±tara½, dhan±ni dhaññ±ni ca bandhav±ni;
hitv±na k±m±ni yathodhik±ni, eko care khaggavis±ºakappo”ti.
147. Saªgo eso parittamettha sokhya½, appass±do dukkhamettha bhiyyo;
ga¼o eso iti ñatv± matim± [mut²m± (su. ni. 61)], eko care khaggavis±ºakappo.
Saªgo eso parittamettha sokhyanti saªgoti v± ba¼isanti v± ±misanti v± laggananti v± palibodhoti v±, pañcanneta½ k±maguº±na½ adhivacana½. Parittamettha sokhyanti vuttañheta½ bhagavat±– “pañcime, bhikkhave, k±maguº±. Katame pañca? Cakkhuviññeyy± r³p± iµµh± kant± man±p± piyar³p± k±m³pasa½hit± rajan²y±…pe… k±yaviññeyy± phoµµhabb± iµµh± kant± man±p± piyar³p± k±m³pasa½hit± rajan²y±. Ime kho, bhikkhave, pañca k±maguº±. Ya½ kho, bhikkhave, ime pañca k±maguºe paµicca uppajjati sukha½ somanassa½, ida½ vuccati k±masukha½. Appaka½ eta½ sukha½ parittaka½ eta½ sukha½, thokaka½ eta½ sukha½, omaka½ eta½ sukha½, l±maka½ eta½ sukha½, chatukka½ eta½ sukhan”ti– saªgo eso parittamettha sokhya½.
Appass±do dukkhamettha bhiyyoti appass±d± k±m± vutt± bhagavat± [passa ma. ni. 1.237] bahudukkh± bahup±y±s± [bah³p±y±s± (sy±.)]; ±d²navo ettha bhiyyo. Aµµhikaªkal³pam± k±m± vutt± bhagavat±, ma½sapes³pam± k±m± vutt± bhagavat±, tiºukk³pam± k±m± vutt± bhagavat±, aªg±rak±s³pam± k±m± vutt± bhagavat± supinak³pam± k±m± vutt± bhagavat±, y±citak³pam± k±m± vutt± bhagavat±, rukkhaphal³pam± k±m± vutt± bhagavat±, asis³n³pam± k±m± vutt± bhagavat±, sattis³l³pam± k±m± vutt± bhagavat±, sappasir³pam± k±m± vutt± bhagavat± bahudukkh± bahup±y±s±, ±d²navo ettha bhiyyoti– appass±do dukkhamettha bhiyyo.
Ga¼o eso iti ñatv± matim±ti ga¼oti v± ba¼isanti v± ±misanti v± laggananti v± bandhananti v± palibodhoti v±, pañcanneta½ k±maguº±na½ adhivacana½. It²ti padasandhi padasa½saggo padap±rip³r² akkharasamav±yo byañjanasiliµµhat± pad±nupubbat±peta½ it²ti. Matim±ti paº¹ito paññav± buddhim± ñ±º² vibh±v² medh±v². Ga¼o eso iti ñatv± matim±ti matim± ga¼oti ñatv± ba¼isanti ñatv± ±misa½ ti ñatv± laggananti ñatv± bandhananti ñatv± palibodhoti ñatv± j±nitv± tulayitv± t²rayitv± vibh±vayitv± vibh³ta½ katv±ti– ga¼o eso iti ñatv± matim±, eko care khaggavis±ºakappo. Ten±ha so paccekasambuddho–
“Saªgo eso parittamettha sokhya½, appass±do dukkhamettha bhiyyo;
ga¼o eso iti ñatv± matim±, eko care khaggavis±ºakappo”ti.
148. Sand±layitv±na sa½yojan±ni, j±la½va bhetv± salilambuc±r²;
agg²va da¹¹ha½ anivattam±no, eko care khaggavis±ºakappo.
Sand±layitv±na sa½yojan±n²ti dasa sa½yojan±ni– k±mar±gasa½yojana½, paµighasa½yojana½, m±nasa½yojana½, diµµhisa½yojana½, vicikicch±sa½yojana½, s²labbatapar±m±sasa½yojana½, bhavar±gasa½yojana½, iss±sa½yojana½, macchariyasa½yojana½, avijj±sa½yojana½. Sand±layitv±na sa½yojan±n²ti dasa sa½yojan±ni d±layitv± sand±layitv± pajahitv± vinodetv± byant²karitv± anabh±va½ gametv±ti– sand±layitv±na sa½yojan±ni.
J±la½va bhetv± salilambuc±r²ti j±la½ vuccati suttaj±la½. Salila½ vuccati udaka½. Ambuc±r² vuccati maccho. Yath± maccho j±la½ bhinditv± pabhinditv± d±layitv± pad±layitv± sampad±layitv± carati viharati iriyati vatteti p±leti yapeti y±peti, evameva dve j±l±– taºh±j±lañca diµµhij±lañca…pe… ida½ taºh±j±la½…pe… ida½ diµµhij±la½. Tassa paccekasambuddhassa taºh±j±la½ pah²na½, diµµhij±la½ paµinissaµµha½. Taºh±j±lassa pah²natt± diµµhij±lassa paµinissaµµhatt± so paccekasambuddho r³pe na sajjati sadde na sajjati gandhe na sajjati…pe… diµµhasutamutaviññ±tabbesu dhammesu na sajjati na gaºh±ti na bajjhati na palibajjhati, nikkhanto nissaµo vippamutto visaññutto vimariy±dikatena cetas± viharat²ti– j±la½va bhetv± salilambuc±r².
Agg²va da¹¹ha½ anivattam±noti yath± aggi tiºakaµµhup±d±na½ dahanto gacchati anivattanto, evameva tassa paccekasambuddhassa sot±pattimaggena ye kiles± pah²n± te kilese na puneti na pacceti na pacc±gacchati, sakad±g±mimaggena…pe… an±g±mimaggena… arahattamaggena ye kiles± pah²n± te kilese na puneti na pacceti na pacc±gacchat²ti– agg²va da¹¹ha½ anivattam±no, eko care khaggavis±ºakappo. Ten±ha so paccekasambuddho–
“Sand±layitv±na sa½yojan±ni, j±la½va bhetv± salilambuc±r²;
agg²va da¹¹ha½ anivattam±no, eko care khaggavis±ºakappo”ti.
149. Okkhittacakkhu na ca p±dalolo, guttindriyo rakkhitam±nas±no;
anavassuto apari¹ayham±no [aparidayham±no (ka.)], eko care khaggavis±ºakappo.
Okkhittacakkhu na ca p±daloloti katha½ khittacakkhu hoti? Idhekacco bhikkhu [natthi sy±. potthake mah±ni. 157] cakkhulolo cakkhuloliyena samann±gato hoti. Adiµµha½ dakkhitabba½ diµµha½ samatikkamitabbanti– ±r±mena ±r±ma½ uyy±nena uyy±na½ g±mena g±ma½ nigamena nigama½ nagarena nagara½ raµµhena raµµha½ janapadena janapada½ d²ghac±rika½ anavaµµhitac±rika½ [anavatthac±rika½ (sy±.)] anuyutto hoti r³padassan±ya. Eva½ khittacakkhu hoti.
Atha v±, bhikkhu antaraghara½ paviµµho v²thi½ paµipanno asa½vuto gacchati. Hatthi½ olokento assa½ olokento ratha½ olokento patti½ olokento kum±rake olokento kum±rik±yo olokento itthiyo olokento purise olokento antar±paºa½ olokento gharamukh±ni olokento uddha½ olokento adho olokento dis±vidisa½ vipekkham±no [pekkham±no (sy±. ka.)] gacchati. Evampi khittacakkhu hoti.
Atha v±, bhikkhu cakkhun± r³pa½ disv± nimittagg±h² hoti anubyañjanagg±h². Yatv±dhikaraºamena½ cakkhundriya½ asa½vuta½ viharanta½ abhijjh±domanass± p±pak± akusal± dhamm± anv±ssaveyyu½, tassa sa½var±ya na paµipajjati, na rakkhati cakkhundriya½, cakkhundriye na sa½vara½ ±pajjati. Evampi khittacakkhu hoti.
Yath± v± paneke bhonto samaºabr±hmaº± saddh±deyy±ni bhojan±ni bhuñjitv± te evar³pa½ vis³kadassana½ anuyutt± viharanti, seyyathida½– nacca½ g²ta½ v±dita½ pekkha½ akkh±na½ p±ºissara½ vet±¼a½ kumbhath³ºa½ sobhanaka½ [sobhanagaraka½ (sy±.), sobhanakaraºa½ (ka.)] caº¹±la½ va½sa½ dhovana½ hatthiyuddha½ assayuddha½ mahi½sayuddha½ [mahisayuddha½ (sy±.)] usabhayuddha½ ajayuddha½ meº¹ayuddha½ kukkuµayuddha½ vaµµakayuddha½ daº¹ayuddha½ muµµhiyuddha½ nibbuddha½ uyyodhika½ balagga½ sen±by³ha½ an²kadassana½ iti v±. Iti evar³pa½ vis³kadassana½ anuyutto hoti. Evampi khittacakkhu hoti.
Katha½ okkhittacakkhu hoti? Idhekacco bhikkhu na cakkhulolo na cakkhuloliyena samann±gato hoti. Adiµµha½ dakkhitabba½ diµµha½ samatikkamitabbanti– na ±r±mena ±r±ma½ na uyy±nena uyy±na½ na g±mena g±ma½ na nigamena nigama½ na nagarena nagara½ na raµµhena raµµha½ na janapadena janapada½ d²ghac±rika½ anavaµµhitac±rika½ anuyutto hoti r³padassan±ya. Eva½ okkhittacakkhu hoti.
Atha v±, bhikkhu antaraghara½ paviµµho v²thi½ paµipanno sa½vuto gacchati. Na hatthi½ olokento na assa½ olokento na ratha½ olokento na patti½ olokento na kum±rake olokento na kum±rik±yo olokento na itthiyo olokento na purise olokento na antar±paºa½ olokento na gharamukh±ni olokento na uddha½ olokento na adho olokento na dis±vidisa½ vipekkham±no gacchati. Evampi okkhittacakkhu hoti.
Atha v±, bhikkhu cakkhun± r³pa½ disv± na nimittagg±h² hoti n±nubyañjanagg±h². Yatv±dhikaraºamena½ cakkhundriya½ asa½vuta½ viharanta½ abhijjh±domanass± p±pak± akusal± dhamm± anv±ssaveyyu½, tassa sa½var±ya paµipajjati, rakkhati cakkhundriya½, cakkhundriye sa½vara½ ±pajjati. Evampi okkhittacakkhu hoti.
Yath± v± paneke bhonto samaºabr±hmaº± saddh±deyy±ni bhojan±ni bhuñjitv± te evar³pa½ vis³kadassana½ anuyutt± viharanti, seyyathida½– nacca½ g²ta½ v±dita½…pe… an²kadassana½ iti v±. Iti evar³p± vis³kadassan± paµivirato. Evampi okkhittacakkhu hoti.
Na ca p±daloloti katha½ p±dalolo hoti? Idhekacco bhikkhu p±dalolo p±daloliyena samann±gato hoti– ±r±mena ±r±ma½ uyy±nena uyy±na½ g±mena g±ma½ nigamena nigama½ nagarena nagara½ raµµhena raµµha½ janapadena janapada½ d²ghac±rika½ anavaµµhitac±rika½ anuyutto hoti. Evampi p±dalolo hoti.
Atha v±, bhikkhu antosaªgh±r±me [antopi sa½gh±r±me (ka.)] p±dalolo p±daloliyena samann±gato hoti, na atthahetu na k±raºahetu uddhato av³pasantacitto pariveºato pariveºa½ gacchati, vih±rato vih±ra½ gacchati, a¹¹hayogato a¹¹hayoga½ gacchati, p±s±dato p±s±da½ gacchati, hammiyato hammiya½ gacchati, guhato guha½ gacchati, leºato leºa½ gacchati, kuµiy± kuµi½ gacchati, k³µ±g±rato k³µ±g±ra½ gacchati, aµµato aµµa½ gacchati, m±¼ato m±¼a½ gacchati, uddaº¹ato uddaº¹a½ gacchati [uddaº¹a½ gacchati, uddhositato uddhosita½ gacchati (sy±.) passa mah±ni. 17], upaµµh±nas±lato upaµµh±nas±la½ gacchati, maº¹apato maº¹apa½ gacchati, rukkham³lato rukkham³la½ gacchati, yattha v± pana bhikkh³ nis²danti v± gacchanti v±, tattha ekassa v± dutiyo hoti, dvinna½ v± tatiyo hoti, tiººa½ v± catuttho hoti. Tattha bahu½ samphappal±pa½ palapati, seyyathida½– r±jakatha½ corakatha½…pe… iti bhav±bhavakatha½ katheti. Evampi p±dalolo hoti.
Na ca p±daloloti so paccekasambuddho p±daloliy± ±rato virato paµivirato nikkhanto nissaµo vippamutto visaññutto vimariy±dikatena cetas± paµisall±n±r±mo hoti paµisall±narato ajjhatta½ cetosamathamanuyutto anir±katajjh±no vipassan±ya samann±gato br³het± suññ±g±ra½ jh±y² jh±narato ekattamanuyutto sadatthagarukoti– okkhittacakkhu na ca p±dalolo.
Guttindriyo rakkhitam±nas±noti. Guttindriyoti so paccekasambuddho cakkhun± r³pa½ disv± na nimittagg±h² hoti n±nubyañjanagg±h². Yatv±dhikaraºamena½ cakkhundriya½ asa½vuta½ viharanta½ abhijjh±domanass± p±pak± akusal± dhamm± anv±ssaveyyu½, tassa sa½var±ya paµipajjati, rakkhati cakkhundriya½, cakkhundriye sa½vara½ ±pajjati. Sotena sadda½ sutv±…pe… gh±nena gandha½ gh±yitv±… jivh±ya rasa½ s±yitv±… k±yena phoµµhabba½ phusitv± manas± dhamma½ viññ±ya na nimittagg±h² hoti n±nubyañjanagg±h² Yatv±dhikaraºamena½ manindriya½ asa½vuta½ viharanta½ abhijjh±domanass± p±pak± akusal± dhamm± anv±ssaveyyu½, tassa sa½var±ya paµipajjati, rakkhati manindriya½, manindriye sa½vara½ ±pajjat²ti– guttindriyo. Rakkhitam±nas±noti gopitam±nas±noti– guttindriyo rakkhitam±nas±no.
Anavassuto pari¹ayham±noti vuttañheta½ ±yasmat± mah±moggall±nena– “avassutapariy±yañca [passa sa½. ni. 4.243] vo, ±vuso, desess±mi anavassutapariy±yañca. Ta½ suº±tha, s±dhuka½ manasikarotha; bh±siss±m²”ti. “Evam±vuso”ti kho te bhikkh³ ±yasmato mah±moggall±nassa paccassosu½. ¾yasm± mah±moggall±no [mah±moggal±no (ka.)] etadavoca–
“Katha½ c±vuso, avassuto hoti? Idh±vuso, bhikkhu cakkhun± r³pa½ disv± piyar³pe r³pe adhimuccati, appiyar³pe r³pe by±pajjati, anupaµµhitak±yassati [anupaµµhitak±yasati (sy±. ka.)] ca viharati parittacetaso. Tañca cetovimutti½ paññ±vimutti½ yath±bh³ta½ nappaj±n±ti, yatthassa [tattha ye (ka.) passa sa½. ni. 4.243] te uppann± p±pak± akusal± dhamm± aparises± nirujjhanti. Sotena sadda½ sutv±…pe… manas± dhamma½ viññ±ya piyar³pe dhamme adhimuccati, appiyar³pe dhamme by±pajjati, anupaµµhitak±yassati ca viharati parittacetaso. Tañca cetovimutti½ paññ±vimutti½ yath±bh³ta½ nappaj±n±ti, yatthassa te uppann± p±pak± akusal± dhamm± aparises± nirujjhanti. Aya½ vuccat±vuso, bhikkhu avassuto cakkhuviññeyyesu r³pesu…pe… avassuto manoviññeyyesu dhammesu. Eva½vih±ri½ c±vuso, bhikkhu½ cakkhuto cepi na½ m±ro upasaªkamati, labhetheva [labhateva (sy±. ka.) evamuparipi] m±ro ot±ra½ labhetha [labhati (sy±. ka.) evamuparipi] m±ro ±rammaºa½, sotato cepi na½…pe… manato cepi na½ m±ro upasaªkamati, labhetheva m±ro ot±ra½ labhetha m±ro ±rammaºa½.
“Seyyath±pi, ±vuso, na¼±g±ra½ v± tiº±g±ra½ v± sukkha½ ko¼±pa½ [kol±pa½ (sy±.) sa½. ni. 4.243] terovassika½. Puratthim±ya cepi na½ dis±ya puriso ±ditt±ya tiºukk±ya upasaªkameyya, labhetheva aggi ot±ra½ labhetha aggi ±rammaºa½; pacchim±ya cepi na½ dis±ya…pe… uttar±ya cepi na½ dis±ya… dakkhiº±ya cepi na½ dis±ya… heµµhimato [pacchato (sy±.), heµµhim±ya (ka.)] cepi na½ dis±ya… uparimato [uparito (sy±.), uparim±ya (ka.)] cepi na½ dis±ya… yato kutoci cepi na½ puriso ±ditt±ya tiºukk±ya upasaªkameyya, labhetheva aggi ot±ra½ labhetha aggi ±rammaºa½. Evameva kho, ±vuso, eva½vih±ri½ bhikkhu½ cakkhuto cepi na½ m±ro upasaªkamati, labhetheva m±ro ot±ra½ labhetha m±ro ±rammaºa½, sotato cepi na½…pe… manato cepi na½ m±ro upasaªkamati, labhetheva m±ro ot±ra½ labhetha m±ro ±rammaºa½.
“Eva½vih±ri½ c±vuso, bhikkhu½ r³p± adhibha½su [abhibhavi½su (sy±.), abhibha½su (ka.) evamuparipi], na bhikkhu r³pe adhibhosi; sadd± bhikkhu½ adhibha½su, na bhikkhu sadde adhibhosi; gandh± bhikkhu½ adhibha½su, na bhikkhu gandhe adhibhosi; ras± bhikkhu½ adhibha½su, na bhikkhu rase adhibhosi; phoµµhabb± bhikkhu½ adhibha½su, na bhikkhu phoµµhabbe adhibhosi; dhamm± bhikkhu½ adhibha½su, na bhikkhu dhamme adhibhosi. Aya½ vuccat±vuso, bhikkhu r³p±dhibh³to sadd±dhibh³to gandh±dhibh³to ras±dhibh³to phoµµhabb±dhibh³to dhamm±dhibh³to adhibh³ anadhibh³to adhibha½su na½ p±pak± akusal± dhamm± sa½kilesik± ponobhavik± sadar± dukkhavip±k± ±yati½ j±tijar±maraºiy±. Eva½ kho, ±vuso, avassuto hoti.
“Katha½ c±vuso, anavassuto hoti? Idh±vuso, bhikkhu cakkhun± r³pa½ disv± piyar³pe r³pe n±dhimuccati, appiyar³pe r³pe na by±pajjati, upaµµhitak±yassati ca viharati appam±ºacetaso. Tañca cetovimutti½ paññ±vimutti½ yath±bh³ta½ paj±n±ti, yatthassa te uppann± p±pak± akusal± dhamm± aparises± nirujjhanti; sotena sadda½ sutv±…pe… manas± dhamma½ viññ±ya piyar³pe dhamme n±dhimuccati, appiyar³pe dhamme na by±pajjati, upaµµhitak±yassati ca viharati appam±ºacetaso. Tañca cetovimutti½ paññ±vimutti½ yath±bh³ta½ paj±n±ti, yatthassa te uppann± p±pak± akusal± dhamm± aparises± nirujjhanti. Aya½ vuccat±vuso, bhikkhu anavassuto cakkhuviññeyyesu r³pesu…pe… anavassuto manoviññeyyesu dhammesu. Eva½vih±ri½ c±vuso, bhikkhu½ cakkhuto cepi na½ m±ro upasaªkamati, neva labhetha m±ro ot±ra½, na labhetha m±ro ±rammaºa½; sotato cepi na½…pe… manato cepi na½ m±ro upasaªkamati, neva labhetha m±ro ot±ra½, na labhetha m±ro ±rammaºa½.
“Seyyath±pi, ±vuso, k³µ±g±r± v± k³µ±g±ras±l± [santh±g±ras±l± (sy±.) passa sa½. ni. 4.243] v± bahalamattik± add±valepan± [all±valepan± (sy±.)] puratthim±ya cepi na½ dis±ya puriso ±ditt±ya tiºukk±ya upasaªkameyya, neva labhetha aggi ot±ra½, na labhetha aggi ±rammaºa½; pacchim±ya cepi na½ dis±ya… uttar±ya cepi na½ dis±ya… dakkhiº±ya cepi na½ dis±ya… heµµhimato cepi na½ dis±ya… uparimato cepi na½ dis±ya… yato kutoci cepi na½ puriso ±ditt±ya tiºukk±ya upasaªkameyya, neva labhetha aggi ot±ra½ na labhetha aggi ±rammaºa½. Evameva kho, ±vuso, eva½vih±ri½ bhikkhu½ cakkhuto cepi na½ m±ro upasaªkamati, neva labhetha m±ro ot±ra½ na labhetha m±ro ±rammaºa½; sotato cepi na½…pe… manato cepi na½ m±ro upasaªkamati neva labhetha m±ro ot±ra½ na labhetha m±ro ±rammaºa½.
“Eva½vih±r² c±vuso, bhikkhu r³pe adhibhosi [abhibhavi½su (sy±.), abhibhosi (ka.) passa sa½. ni. 4.243], na r³p± bhikkhu½ adhibha½su; sadde bhikkhu adhibhosi, na sadd± bhikkhu½ adhibha½su; gandhe bhikkhu adhibhosi, na gandh± bhikkhu½ adhibha½su; rase bhikkhu adhibhosi, na ras± bhikkhu½ adhibha½su; phoµµhabbe bhikkhu adhibhosi, na phoµµhabb± bhikkhu½ adhibha½su; dhamme bhikkhu adhibhosi, na dhamm± bhikkhu½ adhibha½su. Aya½ vuccat±vuso bhikkhu r³p±dhibh³ sadd±dhibh³ gandh±dhibh³ ras±dhibh³ phoµµhabb±dhibh³ dhamm±dhibh³ adhibh³ anadhibh³to [anabhibh³to kehi ci kilesehi (ka.) passa sa½. ni. 4.243]. Adhibhosi te p±pake akusale dhamme sa½kilesike ponobhavike sadare dukkhavip±ke ±yati½ j±tijar±maraºiye. Eva½ kho, ±vuso, anavassuto hot²”ti– anavassuto.
Apari¹ayham±noti r±gajena pari¼±hena apari¹ayham±no, dosajena pari¼±hena apari¹ayham±no, mohajena pari¼±hena apari¹ayham±noti anavassuto apari¹ayham±no, eko care khaggavis±ºakappo. Ten±ha so paccekasambuddho–
“Okkhittacakkhu na ca p±dalolo, guttindriyo rakkhitam±nas±no;
anavassuto apari¹ayham±no, eko care khaggavis±ºakappo”ti.
150. Oh±rayitv± gihibyañjan±ni, sañchannapatto yath± p±richattako;
k±s±yavattho abhinikkhamitv±, eko care khaggavis±ºakappo.
Oh±rayitv± gihibyañjan±n²ti gihibyañjan±ni vuccanti kes± ca mass³ ca…pe… d²ghadas±ni iti v±. Oh±rayitv± gihibyañjan±n²ti gihibyañjan±ni oropayitv± samoropayitv± nikkhipitv± paµippassambhitv±ti– oh±rayitv± gihibyañjan±ni.
Sañchannapatto yath± p±richattakoti yath± so p±richattako kovi¼±ro bahalapattapal±so [s±khapattapal±so (ka.)] sandacch±yo [saº¹acch±yo (sy±.), santacch±yo (ka.) passa ma. ni. 1.154], evameva so paccekasambuddho paripuººapattac²varadharoti– sañchannapatto yath± p±richattako.
K±s±yavattho abhinikkhamitv±ti so paccekasambuddho sabba½ ghar±v±sapalibodha½ chinditv± puttad±ra½ palibodha½ chinditv± ñ±tipalibodha½ chinditv± mitt±maccapalibodha½ chinditv± sannidhipalibodha½ chinditv± kesamassu½ oh±retv± [oh±rayitv± (sy±. ka.)] k±s±y±ni vatth±ni acch±detv± ag±rasm± anag±riya½ pabbajitv± akiñcanabh±va½ upagantv± eko carati viharati iriyati vatteti p±leti yapeti y±pet²ti– k±s±yavattho abhinikkhamitv±, eko care khaggavis±ºakappo. Ten±ha so paccekasambuddho–
“Oh±rayitv± gihibyañjan±ni, sañchannapatto yath± p±richattako;
k±s±yavattho abhinikkhamitv±, eko care khaggavis±ºakappo”ti.

Tatiyo vaggo.